Narrow your search

Library

KU Leuven (4)


Resource type

book (4)


Language

Croatian (4)


Year
From To Submit

2014 (1)

2011 (1)

2010 (1)

2009 (1)

Listing 1 - 4 of 4
Sort by

Book
Presude Europskog suda za ljudska prava vezana za zaštitu LGBT osoba
Author:
Year: 2011 Publisher: Sarajevo, Bosnia and Herzegovina : Sarajevo Open Centre,

Loading...
Export citation

Choose an application

Bookmark

Abstract

Borba za prava LGBT osoba na teritoriju Europe starija je od stotinu i pedeset godina, ako kao referentnu polaznu točku pravno-zagovaračkih aktivnosti uzmemo nastojanja pojedinaca, kao što su Karl Heinrich Ulrichs i Karl Maria Kertbeny, za dekriminalizacijom homoseksualnosti sredinom 19. stoljeća. Nešto kasnije, 1897. godine njemački seksolog Magnus Hirschfield uputio je tadašnjem pruskom parlamentu peticiju za dekriminalizacijom homoseksualnosti koja je prikupila oko 6.000 potpisa. Homoseksualnost je u kazneno-pravnoj teoriji i praksi od samih početaka bila tretirana kao kazneno djelo i tek je kroz prosvjetiteljski pokret i reformu kaznenih zakona predviđena kazna za homoseksualnost od smrtne kazne prešla u kaznu zatvora. Ovdje treba istaknuti i pojedine teoretičare prava, kao što je Jeremy Bentham, koji su još u 18. stoljeću objašnjavali potrebu za pravnim postavkama koje će dokinuti bilo kakvo kažnjavanje homoseksualnosti, a na koje smo čekali stoljećima, dok u pojedinim zemljama svijeta na njih još uvijek čekamo. Uloga prava u LGBT pokretu za emancipaciju i ravnopravnost LGBT osoba bila je, i još uvijek je, od velike važnosti. Posebno mjesto u toj borbi zauzima međunarodni sustav zaštite ljudskih prava. U okviru tog sustava izrazito važno mjesto ima Europski sud za ljudska prava, najučinkovitiji međunarodni mehanizam zaštite ljudskih prava. Njegova je praksa u posljednjih tridesetak godina nametnula važne standarde, ne samo u odnosu na dekriminalizaciju homoseksualnosti i ukidanje različitih dobi pristanka na seksualne odnose za homoseksualne osobe u odnosu na heteroseksualne odnose, već i u uspostavi zaštite LGBT osoba od nasilja i uznemiravanja te uživanju socijalnih prava.

Keywords

Human rights.


Book
Prava civilnih žrtava rata
Author:
Year: 2014 Publisher: Zagreb : Documenta - Centar za suočavanje s prošlošću,

Loading...
Export citation

Choose an application

Bookmark

Abstract

1. Priznanje patnje i naknada štete. Put do iscjeljenja žrtava i društva; 2. Prava civilnih žrtava rata; 3. Kako ostvariti pravo na zaštitu kao civilna žrtva rata u Republici Hrvatskoj kroz upravni postupak?; 4. Kako pokrenuti postupak proglašenja nestale osobe?; 5. Kako ostvariti pravo na reparaciju kao civilna žrtva rata kroz sudski postupak u Republici Hrvatskoj?; 6. Sudski postupak za naknadu nematerijalne štete zbog usmrćenja bliskog srodnika tijekom Domovinskog rata; 7. Žrtve ratnih zločina; 8. Odgovornost Republike Hrvatske za usmrćenje civila tijekom Domovinskog rata; 9. Zastara pokretanja građanskog zahtjeva za naknadu nematerijalne štete (ZOO, NN 35/05, 41/08); 10. Pokretanje sudskog postupka; 11. Presude Europskog suda za ljudska prava protiv Republike Hrvatske kojima je utvrđena povreda prava na život; 12. Korisni kontakti u ostvarivanju prava civilnih žrtava rata

Keywords

Human rights


Book
Konzultacijski proces o Inicijativi za osnivanje REKOM : pregled mišljenja, prijedloga i preporuka - srpanj - prosinac 2009
Author:
Year: 2010 Publisher: Zagreb : Documenta - Centar za suočavanje s prošlošću,

Loading...
Export citation

Choose an application

Bookmark

Abstract

Konzultacije su organizirali Centar za građanske inicijative Poreč (Hrvatska) i Documenta (Hrvatska). Skupu je prisustvovalo 25 sudionika/ca iz organizacija za ljudska prava, udruga stradalih i obitelji nestalih, organizacija mladih, ženskih grupa, profesionalnih udruga i lokalnih vlasti u Istri. Amir Kulaglić iz Srebrenice (BiH), Vesna Teršelič (Documenta, Hrvatska) i Eugen Jakovčić (Documenta, Hrvatska) bili su predavači, dok su skup moderirali Bisera Momčinović (Centar za građanske inicijative Pula, Hrvatska) i Goran Božičević (MIRamiDA centar Grožnjan, Hrvatska). Radio Pula, Tv Nova izvještavali su sa događaja. Novi list i Glas Istre su objavili razgovor s Amirom Kulaglićem, autora Mladena Radića, kao i tekst „Prekinuti šutnju i poricanje“ autorice Tatjane Gromače.


Book
Izvješće o tijeku konzultacijskog procesa o instrumentima za utvrđivanje činjenica o ratnim zločinima i drugim teškim povredama ljudskih prava u post-jugoslavenskim zemljama : svibanj 2006. - lipanj 2009
Author:
Year: 2009 Publisher: Zagreb : Documenta - Centar za suočavanje s prošlošću,

Loading...
Export citation

Choose an application

Bookmark

Abstract

Ni 14 godina nakon oružanih sukoba u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini, i deset godina od kraja sukoba na Kosovu, žrtve još uvijek nisu imenovane niti priznate, a samo manji broj odgovornih izveden je pred lice pravde. Raspravu o mehanizmima za utvrđivanje i kazivanje činjenica o neposrednoj prošlosti započele su tri organizacije za ljudska prava, Fond za humanitarno pravo (Srbija), Documenta (Hrvatska) i Istraživačko-dokumentacioni centar (Bosna i Hercegovina) u rujnu 2005. godine, uz učešće stručnjaka Međunarodnog centra za tranzicijsku pravdu. Sudionici i sudionice skupa, predstavnici 10 vodećih organizacija za ljudska prava iz regije, podržali su suđenja za ratne zločine kao jedini pravni mehanizam za utvrđivanje pojedinačne odgovornosti, posebno ukazujući da je suradnja između državnih odvjetništava, tužiteljstava i sudova u regiji utjecala da se čuje glas žrtava ratnih zločina iz drugih etničkih zajednica. Imajući u vidu da su kazneni postupci fokusirani na optužene, tri organizacije su pokrenule regionalnu raspravu o instrumentima za utvrđivanje i kazivanje činjenica o ratnim zločinima, u čijem su fokusu žrtve, kako bi doprinijeli potpunijoj slici o svemu što se dogodilo u prošlosti. Rasprava (konzultacijski proces o mehanizmima za utvrđivanje i kazivanje činjenica o ratnim zločinima) je osmišljena kao niz regionalnih, nacionalnih i lokalnih rasprava (konzultacija) u manjim grupama (oko 30 sudionika i sudionica) sa predstavnicima različitih grupa civilnog društva. Dio procesa postali su i regionalni forumi za tranzicijsku pravdu, skupovi sa većim brojem sudionika (oko 250), na koje se kao gosti pozivaju i predstavnici država i međunarodnih organizacija. Cilj konzultacijskog procesa je od početka stvaranje javne platforme na kojoj će žrtve i predstavnici civilnog društva iznositi svoje potrebe u odnosu na kršenje ljudskih prava i nepravde počinjene u prošlosti. Drugi, podjednako važan cilj je jačanje podrške za prihvaćanje inicijative o regionalnom pristupu u utvrđivanju činjenica o ratnim zločinima, kako bi bila prihvaćena u svim zemljama regije, i od građana i od vlasti. U svibnju 2008. godine inicijativa je prerasla u prijedlog za formiranje Regionalne komisije za utvrđivanje i kazivanje činjenica o ratnim zločinima i drugim teškim povredama ljudskih prava. Od tada, konzultacijski proces dobiva i treći cilj: izgradnja modela Regionalne komisije (REKOM).

Keywords

Human rights --- History.

Listing 1 - 4 of 4
Sort by